OTOK KRK Otok Krk je smještan u Kvarnerskom zaljevu na sjevernom Jadranu i s kopnom je spojen mostom preko otočića Sveti Marko. Ukupne površinom od 410 km2, s obalom dugom 190 km, do nedavno se smatralo da je najveći Jadranski otok (dug je 38 km i širok 20 km), ali su nedavna mjerenja pokazala da istu površinu ima i susjedni otok Cres sa 405.78 km2. Krk je jedinstven po mnogim svojim karakteristikama. Kroz otok prolazi 45-a paralela. Okružuje ga kopno na svega stotinjak metara i susjedni otoci Cres, Goli i Rab, kao i više manjih otočića (najveći Plavnik ima 17 km, a manji Školjić samo 400 m obale). Krk ima neobično raznolik reljef penjući se od sjeverozapada prema jugoistoku ? od slikovitih pitomih draga i uvala preko plodnih polja i gustih šuma sa submediteranskom vegetacijom do predjela golog krša i pravih brdskih pejzaža. Tu su i tri potoka i dva jezera. Najviši vrh Obzova sa svojih oko 570 m visine putnika gotovo natjera da zaboravi kako se ipak nalazi na otoku. Krk je uglavnom zelen. Krčka flora sadrži približno 1400 vrsta kopnenog bilja čemu zasigurno pridonosi blaga mediteranska klima, topla ljeta i vrlo blage zime. Jedinstvena biljka ?Barbašova lazarkinja? ? svjetski je unikat: raste na svijetu jedino u Bašćanskoj uvali. I u fauni ima rariteta ? raspon među pticama, npr. kreće se od orlova/supova do orijentalnog stepskog ?vrškog tića?. Cijelome tome kompleksnom kontarstu prirodnih osobina treba pribrojati i mediteransku klimu ? topla ljeta i blage zime, hladni kopneni vjetar sa sjeveroistoka ? buru, ali i vlažni jugo, te ljetni ugodni zapadnjak ? maestral.

Na otoku Krku je šezdesetosam naselja, grupiranih uglavnom u središnjem i zapadnom dijelu otoka, različitih su oblika ? od tipičnih mediteranskih gradića sa zbijenim katnicama od klesanog kamena i uskim kamenitim uličicama, preko suvremenih naselja, uglavnom uz obalu, do raspršenih sela i zaselaka, većinom udaljenih od mora. Od većih mjesta su Krk, Malinska, Baška, Njivice, Punat, Omišalj, Vrbnik, Šilo i Dobrinj, u kojima živi oko 16.500 stanovnika. Bodulija je u upravnom pogledu gotovo redovito bila podijeljena na područje grada Krka (za Rimljana je municipij), i ? od srednjeg vijeka ? na hrvatske kaštele/gradiće. Otok je danas podijeljen na šest općina: Baška, Dobrinj, Malinska (povijesna Dubašnica u kojoj se nalazi i sjedište naše Agencije Art-Ars), Omišalj, Punat i Vrbnik, koje su bile i kaptolske župe do 19. st.

Otok i grad Krk dobili su ime jezičnom evolucijom imena ilirskih otočana ? Kurikte: Kark, Kerk, Krk; u domaćem se govoru grad naziva Veja, što na više slovenskih jezika označava suhu granu ili slamku, odnosno općenito biljku. Biznatinci su otok i grad zvali Vecla (Becla), a Mlečani Veggia i Veglia. Otok se zove i Bodulijom, a otočani Bodulima.

Boduli govore čakavskim dijelektom hrvtaskoga jezika, ali upitna zamjenica ?što? upotrebljava se na Krku na četiri načina: ča, če, čo, ca, pa se mjesni govori razlikuju. Veoma je bogata otočna kulturno-povijesna baština. Hrvati su izgradili crkve Sv. Dunat i Sv. Krševan, te ranoromanički Sv. Vid i Sv. Lucija. Znameniti su krčki suhozidi. Osebujan je narodni melos u crkvi i izvan nje zasnovan na jedinstvenoj istarskoj ljestvici, popijevke uz pratnju sopila (sopel), narodni plesovi.

Bodulija je u svjetskim razmjerima znamenita po jednom fenomenu ? po velikoj glagoljskoj baštini. Ovdje je nastao najznačajniji spomenik Hrvatske - Bašćanska ploča iz crkve Sv. Lucije uz benediktinski samostan u Jurandvoru; nastala oko 1100. godine, nosi uklesano u kamen prvi put na hrvatskom jeziku ime hrvatskog vladara ? kralja Zvonimira i hrvatsko ime općenito; ploča je krsni list hrvatstva uopće. Treba napomenuti da su franjevci na Košljunu 1894. zasnovali prvu hrvatsku gimnaziju u pokrajini.

Krk je vrlo raznolik otok - svako mjesto ima svoje posebnosti i najpotpuniji doživljaj se postiže ako se osim u mjestu boravka, programira posjet i drugim dijelovima Krka. Krk je povezan s kopnom mostom, pa se može koristiti i kao baza za posjete turističkim destinacijama duž obale, te otocima Cresu (Lošinju) i Rabu s kojima ima direktne trajektne veze.

Otok Krk najbliži je sredozemni otok srednjoj i zapadnoj Europi. Na otok je najlakše doći vozilom preko Krčkog mosta (ranije Titov most). Otok ima zračnu luku koja može prihvatiti internacionalne letove zrakoplova najvećih kapaciteta. Dolazak na otok omogućuju i trajekti s otoka Cresa (Valbiska-Merag), iz Senja (Senj-Baška) te Lopara na otoku Rabu (Lopar-Baška). Mostarina se plaća samo u jednom smjeru, pri ulasku na otok.

Otok je udaljen 40 km od Rijeke i željeznickog kolodvora odakle dnevno polaze vlakovi za Italiju, Austriju, Njemačku i Mađarsku. Iz Rijeke takođe dnevno prometuju autobusi za Trst, Munchen, Frankfurt, Stuttgart, Budapest, Zurich, Koeln i ostale europske metropole.

Otok je udaljen 80 km od Postojne odakle počinje autocesta što kroz Karavanke najkraćim putem povezuje otok sa mrežom evropskih autocesta.?U 30 km udaljenoj Rijeci nalazi se luka s putničkim terminalom s kojeg dnevno brodovi polaze za Dalmaciju, a od nedavno i za Grčku. Tu je i stalna carinska služba i uprava lučke kapetanije pa je i dolazak i prihvat svih vrsta turističkih plovila pod stranom zastavom moguć u svako doba.

Otok Krk ima i najveću marinu u Hrvatskoj sa popratnim servisima - nalazi se u dobro zastičenoj uvali Punat.

Temperatura mora ljeti je od 23 do 25 C.